Svečano obilježena 100. obljetnica kazališnoga života u Retkovcima!

Retkovci proslavili stoljetnu kazališnu čaroliju svoga sela

Od petka, 12. do nedjelje, 14. srpnja u Retkovcima publika je uživala u bogatom programu

Prva zabilježena predstava u Retkovcima odigrana je 1919. godine na inicijativu seoskoga krznara Antuna Matijevića!

S više zanimljivih događanja u Retkovcima je proslavljena stoljetna kazališna čarolija pitomoga sela u srcu Slavonije, 100. obljetnica kazališnoga života ovoga sela.
Malo se koji grad, a kamoli selo, može pohvaliti ovako dugom kazališnom tradicijom, pa su Retkovčani s pravom ponosni što se u njihovu selu nije samo plesalo, pjevalo i sviralo nego se unatrag sto godina i glumilo.
Nakon otvorenja novoobnovljenoga dijela Doma kulture otvorena je i izložba fotografija Iz Mikina šešira posvećena Miki Živkoviću, legendarnom retkovačkom kulturnom animatoru, kazalištarcu, redatelju i glumcu, začetniku (1970-ih) Susreta dramskih amatera nekadašnje Općine Vinkovci, koja je okupljala najbolje dramske amatere istoka Hrvatske. Izložba je posvećena i stotoj obljetnici kazališnoga života u Retkovcima predstavljajući presjek minuloga stoljeća kazališnih ostvarenja retkovačkih glumaca-amatera. Posjetitelji su imali priliku vidjeti fotografije nekadašnjih predstava, koje su odigrane u Retkovcima protekloga stoljeća, ali i onih nakon Domovinskoga rata. Tu su i novinski članci o uspjesima i postignućima kazalištaraca, priznanja, plakati predstava, izložba fotografija, ali i glumica Kazališta sjedeći za nekadašnjim ogledalom što je krasilo slavonske kuće - sve je to autor Dražen Bota objedinio u sjajnu izložbu nazvanu Iz Mikina šešira.
Potom je publika u kazališnoj dvorani imala prigodu vidjeti zanimljive video projekcije kao što je mozaik fotografija retkovačkih predstava uprizoren na video platnu retkovačke pozornice. Pomno osmišljen i odličan prigodni program svečanoga obilježavanja jubileja prema scenariju i u režiji Marka Sabljakovića započele su glumice retkovačkoga kazališta Josipa Jurković i Maja Jakšić. Predsjednik Kazališta Marko Sabljaković u video projekciji pročitao je pismo visoke pokroviteljice ovoga događanja predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a potom se i sam s pozornice prigodnim riječima obratio publici pozdravivši visoke uzvanike, brojne goste i publiku. U ime Hrvatskoga sabora kulture iz Zagreba predsjedniku Kazališta tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Stjepan Đurković uručio je Povelju za izuzetna postignuća i doprinos hrvatskoj kulturi koja se dodjeljuje retkovačkom kazalištu.
Publici se u ime župana vukovarskog-srijemskoga Bože Galića prigodnim govorom obratila pročelnica Upravnoga odijela za kulturu i turizam Vukovarsko-srijemske županije Marija Budimir kazavši: - Vrijeme teče, promjeni je sve podvrženo, samo nek svagda bude promjena na bolje, rekao je Mato Topalović.Retkovački glumci, čini se, slijede uputu pjesnikovu. Svakom novom predstavom podižu doseg svojih uradaka o kojima svoje sudovi izriču, na raznim natjecanjima stručnjaci, kritičari kazališne umjetnosti. Velika je zasluga retkovačkih kazalištaraca što ulažu velik trud u istraživanju djela slavonskih pisaca – zavičajnika – nastojeći na nov, suvremen način iščitati ili dramatizirati njihova djela, otkriti svevremensko značenje motiva u tim djelima. I što reći na kraju? Samo želju, služeći se nekim pjesnikovim riječima: Lovorom nek je ovjenčan svaki novi vaš uradak, Retkovčani, i obasut obiljem radosti!
Načelnik Općine Ivankovo Marko Miličević u svom je govoru čestitao retkovačkom kazalištu na svim dosadašnjim postignućima kojima promiče kazališni amaterizam i oplemenjuje kulturni život Općine Ivankovo. Istaknuo je da je želja Općine uskoro započeti s rekonstrukcijom kazališne dvorane kako bi ona omogućila retkovačkim glumcima još bolje i primjerenije uvjete rada, ali i dvoranu s kojom bi se mogli svi ponositi. Čestitajući glumcima i predsjedniku Kazališta poželio je još mnogo uspješnih i plodonosnih godina na radost mnogobrojne publike koja posjećuje retkovačko kazalište.
Uslijedila je potom praizvedba predstave Biser-Kata Kazališta "Mika Živković" kojoj dramatizaciju prema istoimenoj pripovijetci Josipa Kozarca i režiju potpisuje Marko Sabljaković.
- Ponosan sam na ansambl retkovačkoga kazališta koji je svojom odličnom i uvjerljivom igrom na kazališnim daskama publici prikazao svu svoju raskoš, a nadasve ljubav prema kazališnoj umjetnosti. Rad na predstavi Biser-Kata bio je velik izazov u godini obilježavanja stoljetnoga jubileja, a praizvedbom smo nastojali odati poštovanje i zahvalnost vinkovačkom književniku Josipu Kozarcu, koji je za sobom ostavio iznimna baštinska djela svevremenskoga značenja. Zahvaljujem ansamblu na velikoj upornosti, trudu, golemom entuzijazmu i želji da predstava uspije, što je praizvedba u cijelosti pokazala. Veliku zahvalu upućujem Petri Blašković, koja potpisuje scenski pokret, a uložila je svo svoje znanje i vještine ne bi li ansambl zajedno sa mnom uspio doseći visoku razinu amaterizma. Zahvala odlazi i scenografu Dejanu Durakoviću, Ruži Miler za šminku i frizure, Zvonku Majdišu za posudbu kostima, a Mariji Mrvičin za izradu kostima. Svi smo uložili iznimnu energiju, znanje, iskustvo, talent, a publika je dugim pljeskom glumce i redatelja nagradila za još jednu nadasve uspješnu predstavu na repertoaru retkovačkoga kazališta - kaže Marko Sabljaković, još pod dojmom bogatoga vikenda u Retkovcima.
U subotu, drugoga dana obilježavanja, glumac i redoviti profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Joško Ševo odigrao je sjajnu monodramu Govorite li hrvatski? i na pitanje odgovara na najbolji mogući način: stihovima i monolozima nekih od najvećih hrvatskih pjesnika i pisaca -  Držića, Ujevića, Vojnovića, Marulića, Šimića, Šenoe, Matoša... Ovu je monodramu Ševo do sada odigrao 571 put. U Retkovcima je održao i predavanje o kazališnom amaterizmu.
Posljednjega dana, u nedjelju, prisjetili su se umrlih retkovačkih kazalištaraca položivši vijence na retkovačkom mjesnom groblju i svetom misom u crkvi Imena Marijina u Retkovcima, a navečer je odigrana repriza predstave Biser-Kata koja je još jednom retkovački Dom kulture ispunila do posljednjega mjesta.
Prema podatcima autora prve retkovačke monografije povjesničara Zlatka Virca i njezina urednika Nikole Mike Živkovića iz 1983. godine u Retkovcima je prva zabilježena dramska predstava odigrana 1919. godine, kada je Antun Matijević, seoski krznar, okupio mladiće i djevojke te priredio s njima nekoliko dramskih predstava. No, sudeći prema pisanju tadašnjeg Ilustrovanog lista, prva retkovačka predstava odigrana je i ranije. Naime, ovaj list spominje diletantsko društvo retkovačke omladine koje je 1916. odigralo predstavu Sve za domovinu posvećenu hrvatskim invalidima 1. Svjetskoga rata i prema tome se može zaključiti kako su se predstave u Retkovcima zasigurno igrale i ranije.
Izvor: Miroslav Flego, Glas Slavonije, 16. srpnja 2019. godine

Govor posvećen svečanom obilježavanju 100. obljetnice kazališnoga života u Retkovcima

Marko Sabljaković, predsjednik Kazališta "Mika Živković" - Retkovci

Dom kulture Retkovci, 12. srpnja 2019. godine

Ne tješim se vjerom u napredak i u čovjeka, ja sam uvjeren o vječnosti ljudske gluposti, demokraciju ne smatram religijom, ne vjerujem u ljudsku jednakost i pravdu, misleći da je najljepši cilj čovjeka poljepšavati taj život i služiti ljepoti.
Sasvim suprotno Matoševu razmišljanju i zaključivanju postupaju retkovački kazalištarci u svojem radu polazeći od teze: najljepši i najhumaniji je cilj čovjeka poljepšati život i služiti ljepoti. Zato smo se izborili svoje Kazalište učiniti velikim mjestom poštovanja.
Narodni duh, najsnažniji pokretač svih ideja u umjetnosti nikad ne miruje… U svakoj tradicijskoj kulturi postoji želja za pokazivanjem, eto, i mi postojimo od davnina.
Poštovana publiko, uvažene dame i gospodo! Dobra vam večer u najsvečanijoj prigodi! Dobra vam večer u prigodi velikoga jubileja! Retkovčani ponosno žele kazati svojim gostima: Da! Mi služimo ljepoti! Neka nas večeras obuzme ljepota stoljetne kazališne čarolije pitomoga sela u srcu Slavonije!
Dobro je zagledati u prošlost, vraćati se i tradiciji koja će i dalje imati svevremensku trajnost i vrijednost. Jer, mi smo bogata zemlja i po mnoštvu dijalekata, narodnih običaja i ruha narodnoga, po raznolikosti glazbenoga izričaja, znanosti, kulturnih znamenitosti
Poznati smo i po tome što cijenimo narodno i umjetničko stvaralaštvo, te narodnu mudrost koja nas čini onima što jesmo, u borbi za istinu, mir i ljubav.

Želim uputiti srdačne i tople pozdrave svim nekadašnjim, ali i sadašnjim entuzijastima, predanim i marljivim zaljubljenicima u kazališnu umjetnost, čijom zaslugom kazališna čarolija u Retkovcima ni danas ne jenjava – glumcima i članovima retkovačkoga kazališta!

U prigodi svečanosti proslave stoljetnoga jubileja s osobitim poštovanjem upućujem srdačne pozdrave i nazočnicima:
- pročelnici za kulturu i turizam Vukovarsko-srijemske županije gđi Mariji Budimir,
- načelniku Općine Ivankovo gosp. Marku Miličeviću,
- zamjeniku načelnika Općine Ivankovo gosp. Igoru Dojmiju,
- načelnici Općine Tovarnik gđi Ruži Veselčić Šijaković
- načelniku Općine Tompojevci gosp. Zdravku Zvonariću
- zamjenici načelnika Općine Tompojevci gđi Kristini Kujundžić,
- predsjednicima i vijećnicima Mjesnih odbora Retkovci i Prkovci te vijećnicima Općinskoga vijeća Općine Ivankovo,
- direktoru komunalnoga društva Ivankovo gosp. Antunu Širanoviću,
- retkovačkom župniku Ivanu Begoviću,
- učiteljici i supruzi Mike Živkovića, danas počasnoj članici retkovačkoga kazališta gđi Nevenki Živković – Buci s obitelji,
- dramskom prvaku i redovitom profesoru na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu gosp. Jošku Ševi,
- akademskoj glumici i redovitoj profesorici na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku gđi Miri Perić,
- akademskoj glumici i umjetničkoj suradnici na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku gđici Seleni Andrić,
- ravnateljici Gradskih galerija u Osijeku gđi Ljerki Hedl,
- ravnatelju Gradskoga kazališta u Vinkovcima gosp. Zdenku Rečiću,
- upraviteljici Centra za znanstveni rad Hrv. akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima gđi Anici Bilić,
- tajniku Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije gosp. Stjepanu Đurkoviću,
- predsjedniku Matice hrvatske u Vinkovcima gosp. Draženu Švagelju,
- akademskom kiparu i profesoru na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku gosp. Dejanu Durakoviću,
- muzejskoj savjetnici Gradskoga muzeja u Vinkovcima gđi Ljubici Gligorević,
- nastavnici i dugogodišnjoj autorici scenarija svečanosti otvorenja Vk jeseni gđi Ani Cvenić,
- bivšoj dugogodišnjoj ravnateljici vinkovačkoga kazališta gđi Dinki Markasović,
- ravnatelju Osnovne škole u Ivankovu gosp. Željku Puljić,
- ravnateljici Dječjega vrtića u Ivankovu gđi Jasni Puljić,
- dragim prijateljima, kazalištarcima iz Sombora, Županje, Jastrebarskog, Vinkovaca, Slavonskog Broda i Belišća
- uvaženim predstavnicima sponzora i pokrovitelja, predstavnicima udruga građana, nazočnim medijima te vama cijenjena publiko okupljena u prigodi obilježavanja stoljetne kazališne tradicije u Retkovcima.

Povijest scensko-dramskog izraza nije kod nas duga. Uzrok tome je nevjerica da se narod „u svojoj neukosti i materijalnoj oskudnosti može scenski izraziti“. Tek početkom 20. stoljeća nevjerica u postojanje dramskoga stvaralaštva neukoga puka biva otklonjena.
Evo, pruža nam se prigoda prisjetiti povijesti umjetničkoga djelovanja u službi hrvatskoga naroda, njegove kazališne umjetnosti i kulture u manjem mjestu. Evocirati spomen na kazališno djelovanje u okvirima jedne životne sredine bilo bi nepotpuno bez isticanja imena osoba koje su definirale temeljnu fizionomiju životnoga ambijenta, a nisu ostavljale tragove na koje bi se mogla primijeniti Eliotova izreka: Bje poput pijetla misleći da sunce izlazi kako bi čulo njegov kukurijek. U opreci takvoj izreci stoji ime lika bez kojega Retkovci ne bi bili to što danas jesu: centar kazališnih amaterskih družina u svojoj županiji, mjesto radosnih susreta ljudi, mjesto koje otkriva Nikolu Živkovića Miku kao društveno angažiranoga intelektualca, pomalo vizionara, koji je svojom ljudskom neposrednošću htio nadmašiti suvremenu komunikaciju među ljudima, a njoj je najviše primjeren pojam: otuđenje.
A sam je Mika znao kazati: - Tekstove smo učili uz petrolejku, u nezagrijanoj prostoriji, ali se nitko nije žalio na teške uvjete, jer bilo je to vrijeme pravoga entuzijazma i ljubavi prema dramskom amaterizmu, kojega je danas, čini mi se, sve manje. Igralo se svugdje, na ambarima, u dvorištima, na prikolicama, njivama i uvijek pred mnoštvom gledalaca, kojima je to, često, bila i jedina zabava.
Ni jedan medij – govorio je glumac Josip Genda – ne može pružiti veće zadovoljstvo od neposrednoga kontakta glumca, živoga čovjeka i publike u gledalištu.
Htijenje vizionara Živkovića duboko se ukorijenilo u srca nas, njegovih nasljednika, koji, zajedno s mještanima Retkovaca, uživamo u svojim postignućima i planovima. U želji da sve staze i namjere dobro završe, retkovačkim kazalištarcima pomaže zainteresirana, vrlo kulturna sumještanska publika, o kojoj možemo govoriti da je ona dio baštine našega naroda i njegove duhovne dimenzije.
Mika Živković tijekom prošloga stoljeća stvara svoju diletantsku pozornicu, osniva udrugu „Dramski amateri“ Retkovci, organizira Susrete dramskih amatera nekadašnje Općine Vinkovci i sve više uviđa da je sve što čini sa svojim kazalištarcima vrijedno truda i nastavka onoga što su započeli dramski amateri prije njih.
Iznimnu zahvalu upućujem visokoj pokroviteljici obilježavanja jubileja u Retkovcima – predsjednici Republike Hrvatske gđi Kolindi Grabar-Kitarović koja je prepoznala ulogu maloga seoskog kazališta u očuvanju tradicionalnih hrvatskih kulturnih vrijednosti.
U ime svih kazalištaraca iskazujem veliku zahvalnost i generalnom pokrovitelju događanja – Općini Ivankovo kao i pokroviteljima – Županiji vukovarsko-srijemskoj, Ministarstvu kulture RH, Hrvatskoj gospodarskoj komori te svim sponzorima i donatorima.
Želim istaknuti i suradnike u realizaciji programa jubileja – Gorana Krznarića zaduženoga za tehničku izvedbu, projekcije, vođenje svjetla i tona večerašnjega prigodnoga programa uoči praizvedbe predstave te Dražena Botu zaduženoga za fotografiju i video.

Hrvatski sabor kulture iz Zagreba Kazalištu „Mika Živković“ povodom proslave stoljetne kazališne tradicije odlučio je dodijeliti Povelju za izuzetna dostignuća na području kulturno-umjetničkoga amaterizma i obogaćivanja hrvatske kulture. U ime Hrvatskoga sabora kulture Povelju će uručiti tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije gosp. Stjepan Đurković, koji je nakon Domovinskoga rata uložio velik trud i napore da kazališni susreti u Retkovcima ponovno zažive na radost svih nas. Pozdravimo gosp. Stjepana Đurkovića!
GOVOR I DODJELA PRIZNANJA – STJEPAN ĐURKOVIĆ

U ime retkovačkoga kazališta zahvaljujem Hrvatskom saboru kulture i gosp. Stjepanu Đurkoviću na uručenju vrijednoga priznanja.
Na pozornicu pozivam pročelnicu Vukovarsko-srijemske županije čiji je upravni odjel pokrovitelj retkovačke obljetnice. Pozdravimo pročelnicu gđu Mariju Budimir koja će nam se u ime Upravnoga odijela za turizam i kulturu Županije vukovarsko-srijemske obratiti prigodnim riječima. Gđo Budimir, izvolite!
GOVOR: MARIJA BUDIMIR, PROČELNICA VSŽ ZA TURIZAM I KULTURU

Značajan doprinos proslavi jubileja pružila je Općina Ivankovo. Obnovom Doma kulture započela je namjera kompletnoga preuređenja prostora kazališne dvorane i njezina modernizacija u svrhu kazališnoga stvaralaštva. Opet se ostvaruje želja Mike Živkovića koji je uložio pregršt truda i zalaganja u izgradnju Doma kulture u vremenima kada nije bilo ni struje i vode, a sve su to tada amateri činili sami. Malo je nas svjesno koliko je kazališni amaterizam aktivna i razgranata djelatnost u Hrvatskoj te je izuzetno važna u integraciji zajednice. Ovu će tezu uvjeren sam potvrditi i načelnik Općine Ivankovo gosp. Marko Miličević kojega pozivam da riječima dobrodošlice pozdravi sve vas okupljene večeras kada retkovačko kazalište slavi ljepotu stoljetne baštine. Pozdravimo načelnika gosp. Marka Miličevića!
GOVOR – MARKO MILIČEVIĆ, NAČELNIK

Na samome kraju želim citirati nastavnicu Anu Cvenić koja je o retkovačkim glumcima kazala: Retkovački kazalištarci, naslijedivši one iz prošlosti dramskoga amaterizma u njihovu selu, idu smjerom naputka: forma, izraz i osjećaj sve to neka bude naše. U velikom hramu svjetske civilizacije mi ćemo samo toliko vrijediti, koliko pridonesemo pravih svojih vrednota. Neosporna je činjenica da retkovačko kazalište danas pokazuje da ne klizi u beznadnu ograničenost protuumjetničkoga mediokritetstva i da njegovi kazalištarci nisu pritješnjeni argumentom proizvodnje za nivo svoje publike. Svojim radom i djelom ostvaruju doprinos čitavoj hrvatskoj kulturnoj riznici. Bez obzira na pozitivne i negativne kritike stručnjaka ili nestručnjaka, oni idu dalje, znaju gubiti i mogu biti zadovoljni i s malim priznanjima. U svakoj su predstavi dominantni glumci koji ravnopravno sudjeluju i slažu se oko odabranoga komada i onoga što igraju – osjećajući se kao lopovi koji kradu tuđe vrijeme. Oni to čine samo iz ljubavi prema scenskoj umjetnosti, svjesni da život ide dalje, a budućnost i nije ništa drugo nego prigoda da žive svoj trenutak, poglédaju naprijed i prisjete se nekih važnih stvari iz prošlosti.

Ovogodišnjim jubilejom odajemo priznanje pokretačima kazališnoga života u Retkovcima, svim dosadašnjim umjetničkim voditeljima i vrijednim kazališnim zanesenjacima – glumcima, koji utkaše velik dio sebe u opstanak kulturne tradicije slavonskoga sela. U vremenima koja su pred nama predano ćemo poticati kulturno stvaralaštvo promičući time bogatstvo kazališne tradicije hrabro koračajući u novo kazališno stoljeće!